1/ Pravni kutak Milana Tomičića, dipl. pravnika,
2/ Projekt „Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom, autor mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur
2.1 Ugovor o doživotnom uzdržavanju
2.2 Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju
2.3 Ugovor o darovanju
2.4 Nasljednopravni ugovori
2.5 Opruka
 |
| Milan Tomičić |
1/ Pravni kutak Milana Tomičića,
pravnog savjetnika u Sindikatu umirovljenika Hrvatske
- savjeti su preneseni iz časopisa SUH-a „Glas umirovljenika“ /razna godišta/
- na ovoj stranici prikazani je samo jedan manji
broj savjeta po izboru urednika bloga. Više savjeta možete pročitati na web stranici SUH-a http://www.suh.hr/index.php/savjeti/pravnisavjeti
***
Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju /preporuka SUH-a nemojte ga sklopiti/
Sklapanjem tog ugovora davatelj uzdržavanja stječe pravo uknjižbe prava vlasništva odmah po potpisu odnosno solemizaciji ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Stoga nisu rijetki primjeri da primatelj uzdržavanja za života postane socijalni problemi te čak i završi na ulici. Po ocjeni mnogih stručnjaka koji se bave navedenom problematikom, ugovori o dosmrtnom uzdržavanju trebaju se ukinuti. Uostalom, obveze uzdržavanja po ugovoru o doživotnom uzdržavanju praktično je identično obvezi uzdržavanja po ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju. Ugovor o dosmrtnom i Ugovor o doživotnom uzdržavanju u biti su iste vrste, razlikuju samo u tome kada je moguć upis uknjižbe prava vlasništva tj. za života primatelja uzdržavanja ili tek nakon njegove smrti.
Prijedlog SUH-a je da se odredbe Zakona o obveznim odnosima koje se odnose na ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, i to članci 586., 587., 588. i 589., ukinu, te da se institut dosmrtnog uzdržavanja izbriše i u svim drugim zakonima u kojima je na bilo koji način spomenut (npr. Obiteljski zakon, Zakon o socijalnoj skrbi).
Pitanje: Prije više od 20 godina sastavila sam vlastitu oporuku, kojom sam svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu ostavila najstarijoj nećakinji. Ona zna za oporuku jer sam joj tu oporuku povjerila na čuvanje. U proteklih 20 godina mnogo toga se izmijenilo, pa i odnosi između mene i te nećakinje. Postala je hladna prema meni kao da je oporukom ostvarila sve što je željela, pa je baš briga za tetu. Uz to sve sam više uvjerena da sam pogriješila, jer sam samo jednoj nećakinji ostavila svu svoju imovinu, a drugima ništa. Mogu li ja promijeniti oporuku, te i drugim nećacima ostaviti dio svoje imovine? (M.F., Sisak)
Odgovor: Dok god ste živi svoju oporuku možete opozvati, te rasporediti imovinu prema svom nahođenju. O novoj oporuci možete obavijestiti svoju nećakinju kojoj ste ostavili svu imovinu, a i ne morate. Dovoljno je da nova oporuka bude u formi koju zahtijeva zakon (pisana rukom ili ovjerena kod bilježnika ili od dva svjedoka), a važno je da u oporuci navedete datum kada je sastavljena.
Nevaljala oporuka? /Nema datuma kada je oporuka sastavljena jeli ona valjana?/
Pitanje: Pokojna majka je pred svoju smrt vlastoručno napisala i potpisala oporuku kojom meni ostavlja svu svoju imovinu. Oporuku nije ovjerila na sudu ili kod javnog bilježnika, niti je stavila datum sastavljanja oporuke. Hoće li navedeni nedostaci u oporuci utjecati na njezinu pravnu valjjanost? Neki poznanici me „straše” da je takva oporuka nevaljala. Jesu li u pravu? (V.P, Zagreb)Odgovor: Očito je u pitanju tzv. holografska ili vlastoručna oporuka. Za takvu oporuku nisu potrebne druge formalnosti kao što su ovjera potpisa, datum oporuke ili slično. Što se nedostatka u pogledu datuma sačinjenja oporuke tiče, problemi mogu nastati jedino ako se pojave drugi nasljednici s oporukom, a njihova oporuka je „mlađa“ od oporuke kojom ste vi nasljednik. Naročito ističemo da se vlastoručna oporuka mora pisati vlastittom rukom (rukopis) jer je u protivnom pravno nevažeća.
Zamjenik nasljednika /Oporukom bratovu ženu ne možete isključiti iz nasljeđivanja, ali za života možete napraviti novu oporuku/
Pitanje: Spremam se sastaviti oporuku. Nemam suprugu. ni djecu. Jedini su mi zakonski nasljednici moja braća. S obzirom da sam prilično situiran, svakom od njih je stalo do moje imovine. Od tri brata najmlađi mi je najbliži, te razmišljam da mu sve ostavim. Smeta me samo mogućnost da njegova žena, s kojom godinama ne razgovaram, nakon njegove smrti sve naslijedi. Mogu li u oporuci navesti da ga njegova žena ne može naslijediti ili postoji li mogućnost da u oporuci navedem da u slučaju smrti moga brata prije moje smrti, imovinu u jednakim dijelovima naslijede druga dva brata? (R.N., Pula)
Odgovor: Zakon o nasljeđivanju ne dozvoljava da nasljedniku određujete nasljednika. Tako ne možete svom nasljedniku (bratu) odrediti da ga poslije njegove smrti ne smije naslijediti njegova supruga, pa makar se radi o nasljedstvu koje ste mu Vi ostavili. S druge strane možete svom nasljedniku odrediti zamjenika, ukoliko nasljednik umre prije Vas. Dakle, nema prepreke da svoja druga dva brata odredite za zamjenike nasljedniku kojeg ste oporučno odredili, ukoliko ovaj umre prije Vas.
Čija je oporuka valjana /Nužni dio vam uvijek ostaje/
Pitanje: Nemalo sam se iznenadio kada sam saznao da je moja majka sastavila oporuku u korist moje sestre. Naime, prije dosta vremena oporukom mi je ostavila znatan dio svoje imovine, tako da sam bio siguran da sam njezin nasljednik. Sada se očigledno situacija mijenja, jer sestra ima oporuku koja je kasnije sastavljena. Zanima me gubim li imovinu koju mi je majka ostavila prijašnjom oporukom, te imam li pravo na nužni dio. (Z.R., Zadar)
Odgovor: Odgovor na Vaš upit ovisi o sadržaju oporuke. Naime, ako kasnije sastavljena oporuka u korist Vaše sestre sadrži odredbu da sestra nasljeđuje cjelokupnu imovinu, tada je ranije sastavljena oporuka bez pravne važnosti, ali možete tražiti nužni dio. Ukoliko ta oporuka ne sadrži takvu odredbu onda, temeljem ranije napisane oporuke možete naslijediti imovinu tada navedenu u oporuci, ukoliko ta imovina nije izrijekom navedena u kasnije sačinjenoj oporuci. Nužni dio vam uvijek ostaje.
Prevareni ujak /Nećak se neda iz stana!/
Pitanje: Vlasnik sam veće obiteljske kuće u okolici Zagreba te sam kao dobri ujak na molbu svog nećaka dopustio da zajedno s obitelji (žena i dvoje djece) useli i koristi dio kuće na određeno vrijeme. Nažalost, moja odluka da pomognem nećaku pokazala se skroz pogrešnom. On i njegova obitelj, ne samo da ne plaćaju dio režija, već me u posljednje vrijeme verbalno i čak fizički napadaju. Nisam sklopio nikakav ugovor s nećakom u kojem mu omogućujem stanovanje u kući, pa mislim da nemam nikakve pravne obveze prema njemu u pogledu stanovanja. (D. K., Virovitica)
Odgovor: Očito je da ste teško pogriješili u ocjeni svoga nećaka, kao i njegove obitelji. Ne preostaje vam ništa drugo nego da se nećaku u pisanom obliku obratitite te da zatažite da se u primjerenom roku iseli iz vaše kuće. Obzirom na okolnosti ne vjerujemo da će vaš nećak prihvatiti zahtjev za iseljenje te ćete morati podnijeti tužbu nadležnom sudu na čijem se području nalazi kuća, kojom ćete zatražiti donošenje presude da se vaš nećak iseli iz kuće zajedno sa svojom obitelji te da iz kuće iznese sve svoje stvari koje je useljenjem unio. Uz to, da zatražite nadoknadu parničkih troškova vezane uz ponošenje tužbe za iseljenje.
Auto pred kućom /Ali onda ni Vi nećete moći tu parkirati!/
Pitanje: Imam velike probleme s parkiranjem pred svojom kućom. Dešava se često da poznati ili nepoznati vozači parkiraju pred kućom, tako da ja kao vlasnik kuće ne mogu parkirati. Često dolazim u sukob s takvim vozačima, tako da je policija morala nekoliko puta intervenirati. Međutim, usprkos moga traženja, policija mi ne pruža zaštitu, tako da se osjećam kao nepoželjan pred vlastitom kućom. Što da radim? Da li da stavljam prepreke tako da drugi ne mogu parkirati ili da nastavim s pokušajem uvođenja reda pred svojom kućom. (R.Z., Pula)
Odgovor: Policiji nije posao pružati Vam zaštitu i štititi Vaše pravo na parkiranje u ulici, makar to bilo pred Vašom kućom. Razlog tomu je što ulica predstavlja javno prometnu površinu koja je dostupna svima pod jednakim uvjetima. Vozači koji parkiraju pred Vašom kućom moraju strogo paziti da parkiranjem ne onemogućavaju Vaš pristup kući (ulaz, garaža i sl.). Prepreke za parkiranje ne smijete postavljati jer za to možete biti sankcionirani. Ipak, preporučujem da se obratite nadležnom tijelu za poslove prometa, te da pokušate ishoditi odluku o zabrani parkiranja i zaustavljanja na tom mjestu. Ali onda ni Vi nećete moći tu parkirati.
Tko je prvi kupio kuću? /Prodao kuću dvojici, vlasnik postaje koji se prvi upiše u ZK/
Pitanje: Prije dosta vremena kupio sam kuću sa okućnicom od čovjeka koji je nedugo nakon prodaje kuće odselio u Austriju. Nakon što sam kuću temeljem kupoprodajnog ugovora uknjižio kao svoje vlasništvo, javio se neki čovjek koji tvrdi da je ta kuća njegovo vlasništvo jer ju je on prije mene kupio od istog vlasnika. Prijeti mi sudom te se poziva na svjedoke koji će posvjedočiti da je on kupac kuće. Moram priznati da sam se prilično prestrašio, iako smatram da je pravo na mojoj strani, jer sam kuću kupio od vlasnika koji bio naveden u zemljišnim knjigama u trenutku prodaje kuće. Molim Vas da mi odgovorite jesam li u pravu? (I.J., Split)
Odgovor: Ako ste kuću kupili od vlasnika koji je kao takav bio naveden u zemljišnim knjigama, a da niste znali niti ste morali znati da je vlasnik nekome već prije prodao kuću, nemate razloga za bojazan. Jer, kuću ste kupili na osnovu povjerenja u zemljišne knjige, što je jedno od osnovnih načela zemljišno knjižnog prava. Ako Vas i tuže, ne mogu dobiti spor.
Hoće li me naslijediti pastorci? /Izvanbračna supruga ima pravo samo na nužni dio, pastorci ne!/
Pitanje: Živim već duže vrijeme u izvanbračnoj zajednici sa ženskom osobom koja ima dvoje djece iz prethodnog braka. Kako ja imam sina iz prvog braka, zanima me tko će me naslijediti u slučaju moje smrti? Imaju li pravo nasljeđivanja moja dva pastorka, te ukoliko oporučno ostavim imovinu svome sinu, ima li moja izvanbračna družica pravo na nasljeđivanje moje imovine? (J.K., Čakovec)
Odgovor: Ukoliko vaša izvanbračna partnerica ispunjava uvjete za priznavanje izvanbračnog statusa prema Obiteljskom zakonu (najmanje tri godine zajedničkog života), ona vas nasljeđuje s vašim sinom u jednakom dijelovima. Ako, pak, imovinu oporučno ostavite sinu, izvanbračna supruga ima pravo samo na nužni dio. Vaši pastorci nisu vaši zakonski nasljednici, ukoliko ih niste posvojili, pa stoga nemaju pravo nasljeđivanja.
Razvod i oporuka /Oporuka sačinjena prije razvoda braka je ništavna osim ako oporučitelj nije izričito naveo da oporuka vrijedi i u slučaju razvoda braka/
Pitanje: Nakon 20 godina braka suprug i ja smo se sporazumno razveli. Tijekom trajanja braka moj bivši suprug oporučno mi je ostavio svoju imovinu. Kako je nedavno bivši suprug umro, zanima me da li ću temeljem oporuke, koja je sačinjena prije razvoda braka, naslijediti imovinu koja mi je oporučno ostavljena.
Odgovor: Člankom 67. Zakona o nasljeđivanju određeno je da se oporučno raspolaganje u korist ostavite- ljeva bračnog druga smatra opozvanim ako je brak prestao temeljem pravomoćne sudske presude koja je donesena nakon što je oporuka sastavljena, osim ako je ostavitelj drukčije odredio svojom oporukom. U Vašem slučaju to znači da se oporuka koju je sačinio bivši suprug prije razvoda braka smatra opozvanom, te da ne proizvodi nikakve pravne učinke. Pretpostavljam kako je mala vjerojatnost da je bivši suprug u tadašnjoj oporuci naveo da oporuka ostaje na snazi i u slučaju razvoda braka, jer jedino u takvom slučaju bi se smatralo da oporuka nije opozvana.
Vjerujem samo unuku /Trebam li tražiti suglasnost sina?/
Pitanje: Udovac sam i stanujem u većoj obiteljskoj kući čiji sam vlasnik. Živim sa sinom i snahom te unukom, koji potječe iz prvog braka mojega sina. Za razliku od sina, u unuka imam puno povjerenje. Svakodnevno mi je pri ruci, pomaže mi u svemu, a nedavno se zaposlio. Što sam stariji, razmišljam da s unukom sklopim ugovor o doživotnom uzdržavanju, jer sam siguran da ću biti potpuno zaštićen. Unuk se slaže, ali kada je sin saznao za tu mogućnost, započeli su veliki problemi i za mene i unuka jer se sin protivi sklapanju ugovora, štoviše prijeti nam. Trebam li ja tražiti suglasnost sina i kako riješiti nastalu situaciju? (G.Đ., Osijek)
Odgovor: Nikakvu suglasnost za sklapanje ugovora o doživotnom uzdržavanju ne trebate tražiti od nikoga pa ni od sina. Dovoljno je da ste sposobni te da vi i unuk želite sklopiti ugovor. Ukoliko sin ustraje na svom ponašanju upozorite ga da ste vi vlasnik kuće te da ćete, ukoliko nastavi praviti probleme, sudskim putem tražiti njegovo iseljenje iz kuće. Vjerojatno će ga to smiriti, a ako ne, podnesite tužbu za iseljenje nadležnom općinskom sudu.
Pitanje: Nemalo sam se iznenadio kada sam saznao da je moja majka sastavila oporuku u korist moje sestre. Naime, prije dosta vremena oporukom mi je ostavila znatan dio svoje imovine, tako da sam bio siguran da sam njezin nasljednik. Sada se očigledno situacija mijenja, jer sestra ima oporuku koja je kasnije sastavljena. Zanima me gubim li imovinu koju mi je majka ostavila prijašnjom oporukom, te imam li pravo na nužni dio. (Z.R., Zadar)
Odgovor: Odgovor na Vaš upit ovisi o sadržaju oporuke. Naime, ako kasnije sastavljena oporuka u korist Vaše sestre sadrži odredbu da sestra nasljeđuje cjelokupnu imovinu, tada je ranije sastavljena oporuka bez pravne važnosti, ali možete tražiti nužni dio. Ukoliko ta oporuka ne sadrži takvu odredbu onda, temeljem ranije napisane oporuke možete naslijediti imovinu tada navedenu u oporuci, ukoliko ta imovina nije izrijekom navedena u kasnije sačinjenoj oporuci. Nužni dio vam uvijek ostaje.
Prevareni ujak /Nećak se neda iz stana!/
Pitanje: Vlasnik sam veće obiteljske kuće u okolici Zagreba te sam kao dobri ujak na molbu svog nećaka dopustio da zajedno s obitelji (žena i dvoje djece) useli i koristi dio kuće na određeno vrijeme. Nažalost, moja odluka da pomognem nećaku pokazala se skroz pogrešnom. On i njegova obitelj, ne samo da ne plaćaju dio režija, već me u posljednje vrijeme verbalno i čak fizički napadaju. Nisam sklopio nikakav ugovor s nećakom u kojem mu omogućujem stanovanje u kući, pa mislim da nemam nikakve pravne obveze prema njemu u pogledu stanovanja. (D. K., Virovitica)
Odgovor: Očito je da ste teško pogriješili u ocjeni svoga nećaka, kao i njegove obitelji. Ne preostaje vam ništa drugo nego da se nećaku u pisanom obliku obratitite te da zatažite da se u primjerenom roku iseli iz vaše kuće. Obzirom na okolnosti ne vjerujemo da će vaš nećak prihvatiti zahtjev za iseljenje te ćete morati podnijeti tužbu nadležnom sudu na čijem se području nalazi kuća, kojom ćete zatražiti donošenje presude da se vaš nećak iseli iz kuće zajedno sa svojom obitelji te da iz kuće iznese sve svoje stvari koje je useljenjem unio. Uz to, da zatražite nadoknadu parničkih troškova vezane uz ponošenje tužbe za iseljenje.
Auto pred kućom /Ali onda ni Vi nećete moći tu parkirati!/
Pitanje: Imam velike probleme s parkiranjem pred svojom kućom. Dešava se često da poznati ili nepoznati vozači parkiraju pred kućom, tako da ja kao vlasnik kuće ne mogu parkirati. Često dolazim u sukob s takvim vozačima, tako da je policija morala nekoliko puta intervenirati. Međutim, usprkos moga traženja, policija mi ne pruža zaštitu, tako da se osjećam kao nepoželjan pred vlastitom kućom. Što da radim? Da li da stavljam prepreke tako da drugi ne mogu parkirati ili da nastavim s pokušajem uvođenja reda pred svojom kućom. (R.Z., Pula)
Odgovor: Policiji nije posao pružati Vam zaštitu i štititi Vaše pravo na parkiranje u ulici, makar to bilo pred Vašom kućom. Razlog tomu je što ulica predstavlja javno prometnu površinu koja je dostupna svima pod jednakim uvjetima. Vozači koji parkiraju pred Vašom kućom moraju strogo paziti da parkiranjem ne onemogućavaju Vaš pristup kući (ulaz, garaža i sl.). Prepreke za parkiranje ne smijete postavljati jer za to možete biti sankcionirani. Ipak, preporučujem da se obratite nadležnom tijelu za poslove prometa, te da pokušate ishoditi odluku o zabrani parkiranja i zaustavljanja na tom mjestu. Ali onda ni Vi nećete moći tu parkirati.
Tko je prvi kupio kuću? /Prodao kuću dvojici, vlasnik postaje koji se prvi upiše u ZK/
Pitanje: Prije dosta vremena kupio sam kuću sa okućnicom od čovjeka koji je nedugo nakon prodaje kuće odselio u Austriju. Nakon što sam kuću temeljem kupoprodajnog ugovora uknjižio kao svoje vlasništvo, javio se neki čovjek koji tvrdi da je ta kuća njegovo vlasništvo jer ju je on prije mene kupio od istog vlasnika. Prijeti mi sudom te se poziva na svjedoke koji će posvjedočiti da je on kupac kuće. Moram priznati da sam se prilično prestrašio, iako smatram da je pravo na mojoj strani, jer sam kuću kupio od vlasnika koji bio naveden u zemljišnim knjigama u trenutku prodaje kuće. Molim Vas da mi odgovorite jesam li u pravu? (I.J., Split)
Odgovor: Ako ste kuću kupili od vlasnika koji je kao takav bio naveden u zemljišnim knjigama, a da niste znali niti ste morali znati da je vlasnik nekome već prije prodao kuću, nemate razloga za bojazan. Jer, kuću ste kupili na osnovu povjerenja u zemljišne knjige, što je jedno od osnovnih načela zemljišno knjižnog prava. Ako Vas i tuže, ne mogu dobiti spor.
Hoće li me naslijediti pastorci? /Izvanbračna supruga ima pravo samo na nužni dio, pastorci ne!/
Pitanje: Živim već duže vrijeme u izvanbračnoj zajednici sa ženskom osobom koja ima dvoje djece iz prethodnog braka. Kako ja imam sina iz prvog braka, zanima me tko će me naslijediti u slučaju moje smrti? Imaju li pravo nasljeđivanja moja dva pastorka, te ukoliko oporučno ostavim imovinu svome sinu, ima li moja izvanbračna družica pravo na nasljeđivanje moje imovine? (J.K., Čakovec)
Odgovor: Ukoliko vaša izvanbračna partnerica ispunjava uvjete za priznavanje izvanbračnog statusa prema Obiteljskom zakonu (najmanje tri godine zajedničkog života), ona vas nasljeđuje s vašim sinom u jednakom dijelovima. Ako, pak, imovinu oporučno ostavite sinu, izvanbračna supruga ima pravo samo na nužni dio. Vaši pastorci nisu vaši zakonski nasljednici, ukoliko ih niste posvojili, pa stoga nemaju pravo nasljeđivanja.
Razvod i oporuka /Oporuka sačinjena prije razvoda braka je ništavna osim ako oporučitelj nije izričito naveo da oporuka vrijedi i u slučaju razvoda braka/
Pitanje: Nakon 20 godina braka suprug i ja smo se sporazumno razveli. Tijekom trajanja braka moj bivši suprug oporučno mi je ostavio svoju imovinu. Kako je nedavno bivši suprug umro, zanima me da li ću temeljem oporuke, koja je sačinjena prije razvoda braka, naslijediti imovinu koja mi je oporučno ostavljena.
Odgovor: Člankom 67. Zakona o nasljeđivanju određeno je da se oporučno raspolaganje u korist ostavite- ljeva bračnog druga smatra opozvanim ako je brak prestao temeljem pravomoćne sudske presude koja je donesena nakon što je oporuka sastavljena, osim ako je ostavitelj drukčije odredio svojom oporukom. U Vašem slučaju to znači da se oporuka koju je sačinio bivši suprug prije razvoda braka smatra opozvanom, te da ne proizvodi nikakve pravne učinke. Pretpostavljam kako je mala vjerojatnost da je bivši suprug u tadašnjoj oporuci naveo da oporuka ostaje na snazi i u slučaju razvoda braka, jer jedino u takvom slučaju bi se smatralo da oporuka nije opozvana.
Vjerujem samo unuku /Trebam li tražiti suglasnost sina?/
Pitanje: Udovac sam i stanujem u većoj obiteljskoj kući čiji sam vlasnik. Živim sa sinom i snahom te unukom, koji potječe iz prvog braka mojega sina. Za razliku od sina, u unuka imam puno povjerenje. Svakodnevno mi je pri ruci, pomaže mi u svemu, a nedavno se zaposlio. Što sam stariji, razmišljam da s unukom sklopim ugovor o doživotnom uzdržavanju, jer sam siguran da ću biti potpuno zaštićen. Unuk se slaže, ali kada je sin saznao za tu mogućnost, započeli su veliki problemi i za mene i unuka jer se sin protivi sklapanju ugovora, štoviše prijeti nam. Trebam li ja tražiti suglasnost sina i kako riješiti nastalu situaciju? (G.Đ., Osijek)
Odgovor: Nikakvu suglasnost za sklapanje ugovora o doživotnom uzdržavanju ne trebate tražiti od nikoga pa ni od sina. Dovoljno je da ste sposobni te da vi i unuk želite sklopiti ugovor. Ukoliko sin ustraje na svom ponašanju upozorite ga da ste vi vlasnik kuće te da ćete, ukoliko nastavi praviti probleme, sudskim putem tražiti njegovo iseljenje iz kuće. Vjerojatno će ga to smiriti, a ako ne, podnesite tužbu za iseljenje nadležnom općinskom sudu.
2. Projekt: Sigurnost u trećoj dobi:
"Kako izbjeći rizike pri
raspolaganju imovinom“
Mr. sc. Olga
Jelčić, dipl. iur.
2.1 UGOVOR O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU
Pojam ugovora o doživotnom uzdržavanju
•
Ugovorom o doživotnom uzdržavanju davatelj
uzdržavanja obvezuje se da će primatelja
uzdržavanja uzdržavati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mu za to
daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgođeno
do trenutka smrti primatelja uzdržavanja.
•
Ugovor o doživotnom uzdržavanju je uređen
odredbama čl. 579. do 585. ZOO, te pravilima obveznog prava koja uređuju
ugovore.
PRAVNA OBILJEŽJA UGOVORA O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU
•
Ugovor o doživotnom uzdržavanju je dvostrano
obvezan, naplatni i konsenzualni (nastaje suglasnošću ugovaratelja) pravni
posao.
•
Aleatornost ugovora o doživotnom
uzdržavanju (ugovor na sreću), jer je samo obveza primatelja uzdržavanja
određena, dok je obveza davatelja uzdržavanja manje određena, budući da se
unaprijed ne zna trajanje uzdržavanja i visina nužnih izdataka.
•
Ugovor o doživotnom uzdržavanju predmet kojeg su
nekretnine, na prijedlog ugovaratelja zabilježit će se u zemljišnoj knjizi.
Zabilježbom se
samo publicira postojanje ugovora, ali ne stječe vlasništvo ni drugo stvarno
pravo.
OBLIK UGOVORA O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU
•
Da bi ugovor o doživotnom uzdržavanju proizvodio
pravne učinke mora:
-
biti sastavljen u pisanom obliku te
-
ovjeren od suca nadležnog suda ili
-
potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku tj.
da je već sastavljeno pismeno ugovor o doživotnom uzdržavanju
-
sastavljen od strane javnog bilježnika u obliku
javnobilježničkog akta na temelju suglasnih izjava ugovaratelja.
•
Sudac odnosno javni bilježnik je obvezan
ugovarateljima ugovor pročitati i upozoriti ih na njegove pravne posljedice.
•
Pravovaljanom ovjerom ugovor stječe snagu
javne isprave.
PRIMATELJ DOŽIVOTNOG UZDRŽAVANJA
•
Osoba u čiju korist je ugovoreno pravo na
uzdržavanje je primatelj uzdržavanja i može biti samo fizička osoba .
•
Ugovaratelj koji otuđuje svoju imovinu u svrhu
uzdržavanja može ugovoriti uzdržavanje u svoju korist ili istovremeno i u
korist treće osobe ili samo u korist treće osobe, koja nije ugovaratelj.
•
Treća osoba može odbiti uzdržavanje ugovoreno u
njezinu korist, ali ako ga prihvati ima pravo neposredno od davatelja
uzdržavanja zahtijevati ispunjenje obveze, ali ne raskid ugovora.
DAVATELJ UZDRŽAVANJA
•
Davatelj uzdržavanja je ugovaratelj koji je
preuzeo obvezu doživotno uzdržavati primatelja uzdržavanja.
•
Davatelj uzdržavanja može biti svaka poslovno
sposobna fizička i pravna osoba.
•
Ako više osoba preuzme obvezu uzdržavanja u
ugovoru treba određeno navesti obveze svakog od njih.
•
Ako je predmet
naknade za uzdržavanje nekretnina za strane osobe postoje ograničenja
sukladno ZV.
SADRŽAJ OBVEZE
DOŽIVOTNOG UZDRŽAVANJA
•
Sadržaj obveze uzdržavanja do smrti primatelja
uzdržavanja ugovorne strane suglasno slobodno određuju s tim da ugovorena
obveza mora biti moguća, dopuštena i određena ili odrediva.
•
Uzdržavanje može biti ugovoreno
-
plaćanjem određene novčane svote ili
podmirivanjem određenih troškova (primjerice smještaja u domu, očekivanih
budućih troškova),
-
zajednica života (primjerice zajedničko
domaćinstvo),
-
različiti
oblici pružanja usluga (spremanje hrane, održavanje higijene i sl.).
•
Bitno je što detaljnije i određeno navesti sve
sadržaje davanja uzdržavanja vodeći računa i o eventualnim budućim potrebama
primatelja uzdržavanja.
•
Obveza davatelja uzdržavanja nastupa odmah po
sklapanju ugovora.
PREDMET NAKNADE ZA UZDRŽAVANJE
•
Predmet ugovora o doživotnom uzdržavanju može
biti cijela imovina primatelja uzdržavanja ili pojedine stvari i prava ili
idealni dio imovine (nekretnine, pokretnine, druga imovinska prava, buduća
imovina).
•
Nekretnina mora biti označena brojem
zemljišnoknjižne čestice i zemljišnoknjižnog uloška, katastarske općine, pokretne
stvari i prava moraju biti određeno navedeni ili odredivi koliko je potrebno za
njihovu individualizaciju.
•
Kada je predmet naknade imovina koja je bračna
stečevina jedan bračni drug bez suglasnosti drugog bračnog druga može
raspolagati samo sa svojim suvlasničkim dijelom u bračnoj stečevini.
STJECANJE NAKNADE ZA UZDRŽAVANJE
•
Davatelj uzdržavanja stječe pravo vlasništva na
stvarima ili druga prava koji su predmet naknade za uzdržavanje u trenutku
smrti ugovorne strane koja je ugovorila
uzdržavanje za sebe i/ili treću osobu.
•
Imovina koja je predmet naknade u ugovoru o
doživotnom uzdržavanju ne ulazi u ostavinu poslije smrti ugovaratelja
uzdržavanja i nasljednici nemaju pravo na nužni dio.
PRAVNI UČINCI UGOVORA O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU
•
Sklapanjem ugovora o doživotnom uzdržavanju
primatelj uzdržavanje stječe pravo zahtijevati ispunjenje obveze uzdržavanja
kako ona glasi.
•
Sve dok traje obveza davatelja uzdržavanja, on
nema pravo ni na kakav zahtjev za predaju imovine koja je predmet naknade, ako
nije drukčije ugovoreno.
•
Oporučno raspolaganje primatelja uzdržavanja
(koji je ugovaratelj) s predmetom naknade za uzdržavanje prije ili nakon
sklapanja ugovora ne utječe na valjanost ugovora.
•
Poslije smrti primatelja uzdržavanja davatelj
uzdržavanja ne odgovara za njegove dugove, osim ako nije drukčije ugovoreno.
PRAVNI UČINCI UGOVORA O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU
•
Sklapanjem ugovora o doživotnom uzdržavanju
primatelj uzdržavanje stječe pravo zahtijevati ispunjenje obveze uzdržavanja
kako ona glasi.
•
Sve dok traje obveza davatelja uzdržavanja, on
nema pravo ni na kakav zahtjev za predaju imovine koja je predmet naknade, ako
nije drukčije ugovoreno.
•
Oporučno raspolaganje primatelja uzdržavanja
(koji je ugovaratelj) s predmetom naknade za uzdržavanje prije ili nakon
sklapanja ugovora ne utječe na valjanost ugovora.
•
Poslije smrti primatelja uzdržavanja davatelj
uzdržavanja ne odgovara za njegove dugove, osim ako nije drukčije ugovoreno.
RASKID UGOVORA O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU
•
Ugovor o doživotnom uzdržavanju može se
raskinuti sporazumom ugovaratelja i jednostrano podnošenjem tužbe sudu.
•
Ugovaratelj može zahtijevati raskid ugovora u
slučaju:
-
poremećaja zajedničkog života do
nepodnošljivosti i
-
neizvršavanja obveza jedne ugovorne strane.
•
Ugovor u korist treće osobe kao primatelja
uzdržavanja ugovaratelji ne mogu sporazumno raskinuti niti se može jednostrano
raskinuti bez suglasnosti treće osobe primatelja uzdržavanja.
RASKID UGOVORA ZBOG NEPODNOŠLJIVOSTI ZAJEDNIČKOG ŽIVOTA
•
Kada je uzdržavanje ugovoreno u obliku zajednice
života svaki od ugovaratelja može tražiti raskid ugovora ako dođe do poremećaja
međusobnih odnosa tako da je zajednički život postao nepodnošljiv.
•
Zajedničkim životom smatra se svaki oblik
uzdržavanja koje se ispunjava kroz neposredne, kontinuirane kontakte za koje je
uvjet međusobno povjerenje i uvažavanje.
•
Nepodnošljivost zajedničkog života ocjenjuje se
po objektivnim kriterijima.
•
Na pravo zahtijevati raskid ugovora zbog
poremećenih odnosa ne utječe krivnja ugovaratelja, osim ako je poremećenost
odnosa uzrokovano njegovim zlonamjernim ponašanjem.
RASKID UGOVORA ZBOG NEIZVRŠAVANJA OBVEZA
•
Pravo na jednostrani raskid ugovora o doživotnom
uzdržavanju ima ugovaratelj u odnosu na koga druga strana ne izvršava ugovorne
obveze, osim ako i sam ne ispunjava obveze.
•
Za raskid ugovora dovoljna je sama činjenica da
jedna ugovorna strana ne ispunjava ugovornu obvezu, pri čemu je neodlučno može
li joj se neispunjavanje obveze pripisati u krivnju ili je objektivno u tome
spriječena.
•
Pravo zahtijevati raskid ugovora poslije smrti
ugovaratelja ovlaštenog na raskid imaju i nasljednici pod uvjetom da su se još
za njegovog života stekli uvjeti za raskid ugovora.
UČINCI RASKIDA UGOVORA
•
Raskidom ugovora o doživotnom uzdržavanju ugovaratelji ne mogu više zahtijevati
ispunjenje obveza iz ugovora, ali svaki od njih koji je djelomice ili u cijelosti
ispunio ugovor stječe pravo zahtijevati vraćanje onog što je dao.
•
Ako vraćanje danog u naturi nije moguće,
ugovaratelj ima pravo zahtijevati od druge ugovorne strane isplatu naknade za
učinjenu činidbu.
UTJECAJ IZMIJENJENIH OKOLNOSTI
•
Ako se dogode okolnosti koje bitno utječu na
ispunjavanje ugovornih obveza, tako da ugovor ne odgovara svrsi radi koje je
sklopljen, ugovaratelji mogu, ako se o tome ne suglase, tražiti od suda, da se
ugovor promijeni na prihvatljiv način za obje strane ili raskine.
•
Izmjenu i raskid ugovora zbog izmijenjenih
okolnosti ne može zahtijevati onaj tko je bio dužan pri sklapanju ugovora uzeti
ih u obzir ili ih je mogao izbjeći ili savladati.
•
Povodom zahtjeva za izmjenu odnosno raskid
ugovora sud može ugovoreni način uzdržavanja preinačiti u plaćanje doživotne
rente, ako to odgovara objema ugovornim stranama.
NIŠTETNOST I POBOJNOST UGOVORA O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU
•
Ugovaratelj može zahtijevati tužbom sudu utvrđenje
ništetnosti ugovora o doživotnom uzdržavanju ako ga se sklopio poslovno
nesposobni ugovaratelj, ako postoji nevaljanost i nesuglasnost očitovanja
volje, nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost odnosno neodredivost činidbe,
nedopuštena pobuda za sklapanje pravnog posla, te nedostatak potrebnog oblika.
•
Ugovaratelj može zahtijevati tužbom sudu poništenje
ugovora (pobojnost) ako je ugovor sklopljen od strane ograničeno
poslovno sposobne osobe, ako su postojale mane volje pri sklapanju i kad je to
posebnim propisima određeno.
NIŠTETNOST I POBOJNOST UGOVORA O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU
•
Ugovaratelj može zahtijevati tužbom sudu utvrđenje
ništetnosti ugovora o doživotnom uzdržavanju ako ga se sklopio poslovno
nesposobni ugovaratelj, ako postoji nevaljanost i nesuglasnost očitovanja
volje, nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost odnosno neodredivost činidbe,
nedopuštena pobuda za sklapanje pravnog posla, te nedostatak potrebnog oblika.
•
Ugovaratelj može zahtijevati tužbom sudu poništenje
ugovora (pobojnost) ako je ugovor sklopljen od strane ograničeno
poslovno sposobne osobe, ako su postojale mane volje pri sklapanju i kad je to
posebnim propisima određeno.
UTJECAJ SMRTI DAVATELJA UZDRŽAVANJA NA UGOVOR
•
U slučaju smrti davatelja uzdržavanja njegove
obveze prelaze na njegovog bračnog druga i njegove potomke, koji su pozvani na nasljedstvo,
ako oni na to pristanu.
•
Ako davatelj uzdržavanja nema bračnog druga niti
potomaka njegovom smrću ugovor prestaje, a osobe koje ga nasljeđuju nemaju
pravo zahtijevati naknadu za do tada primljeno uzdržavanje.
•
Bračni drug i potomci davatelja uzdržavanja koji
nisu pristali preuzeti ugovor, imaju
pravo na naknadu za dano uzdržavanje za života davatelja uzdržavanja, samo ako
postoje razlozi zbog kojih nisu u stanju preuzeti ugovorne obveze.
2.1 UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRŽAVANJU
Pravna narav i obilježja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju
•
Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju jedna strana se
obvezuje da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati
do njegove smrti, a druga strana da će mu za života prenijeti svu ili
dio svoje imovine (čl. 586.-589. ZOO).
•
Na ugovor o dosmrtnom uzdržavanju na
odgovarajući se način primjenjuju odredbe ZOO o ugovoru o doživotnom
uzdržavanju, dosljedno tome pravna obilježja tog ugovora da je dvostrano
obvezan, naplatni, konsenzualni i aleatorni pravni posao su istovjetna ugovoru
o doživotnom uzdržavanju.
•
Za sklapanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju
propisan je oblik kao i za ugovor o doživotnom uzdržavanju.
PRAVNI UČINCI UGOVORA O DOSMRTNOM UZDRŽAVANJU
•
Primatelj dosmrtnog uzdržavanja može biti samo
fizička osoba a davatelj fizička ili pravna osoba.
•
Primatelj dosmrtnog uzdržavanja obvezan je na
davatelja uzdržavanja prenijeti imovinu koja je naknada za uzdržavanje nakon
sklapanja ugovora ili u određenom roku nakon toga.
•
Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju je samo pravna
osnova za stjecanje prava vlasništva na nekretninama odnosno na stvarima ili
drugim pravima, a vlasništvo ili drugo pravo se stječe na način propisan u
ZV.
PRAVO STVARNOG TERETA
•
Radi osiguranja prava na dosmrtno uzdržavanje,
ugovaratelj može u ugovoru na nekretnini koja je predmet naknade osnovati pravo
stvarnog tereta u korist primatelja uzdržavanja, koji pravo se upisuje u
zemljišnu knjigu.
•
Korisnik
stvarnog tereta je ovlašten, u slučaju neispunjavanja obveze uzdržavanja, namiriti
se iz vrijednosti nekretnine prenesene u vlasništvo davatelja uzdržavanja.
•
Realizaciju stvarnog tereta korisnik može
tražiti u sudskom postupku protiv svagdašnjeg vlasnika nekretnine.
PRESTANAK UGOVORA O DOSMRTNOM UZDRŽAVANJU
•
Odredbe ZOO koje uređuju odgovornost za dugove
poslije smrti primatelja uzdržavanja, raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju, utjecaj
izmijenjenih okolnosti, ništetnost i pobojnost ugovora o doživotnom uzdržavanju
na odgovarajući način se primjenjuju i na ugovor o dosmrtnom uzdržavanju.
•
Ako nasljednici davatelja uzdržavanja, nakon
njegove smrti, ne prihvate preuzimanje
ugovora, iako su ga u stanju preuzeti, ugovor se raskida na temelju zakona, u
kom slučaju su nasljednici dužni vratiti primatelju uzdržavanja ono što je na
temelju toga ugovora prenio na davatelja uzdržavanja.
2.3 UGOVOR O DAROVANJU
Pojam i pravna
obilježja ugovora o darovanju
•
Ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj
obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a
obdarenik to prihvati (čl. 479.- 498. ZOO).
•
Ugovor o darovanju je jednostrano obvezujući i
besplatan pravni posao.
•
Fizičke i pravne osobe mogu sklapati ugovor o
darovanju u okviru svoje poslovne sposobnosti sukladno pravilima obveznog i
obiteljskog prava.
OBLIK UGOVORA O DAROVANJU
•
Kada je predmet darovanja nekretnina ugovor
mora biti uvijek sklopljen u pisanom obliku, ali ako se nekretnina ne predaje u
posjed obdareniku istovremeno sa sklapanjem ugovora, ugovor mora biti sklopljen
u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne
isprave od strane javnog bilježnika.
•
Ugovor o darovanju pokretnine može biti
usmeno sklopljen, osim ako obdarenik ne stječe neposredni posjed na pokretnini
u trenutku sklapanja ugovora, u kom slučaju mora biti sklopljen u istom obliku kao i da se radi o
nekretnini.
BITNI SASTOJCI I PREDMET UGOVORA O DAROVANJU
•
Bitni sastojci ugovora o darovanju su predmet
darovanja, volja darovatelja da predmet darovanja prenese obdareniku i prihvat
darovanja.
•
Ugovor o darovanju može biti i mješoviti pravni
posao, ako obdarenik preuzima određene obveze.
•
Predmet darovanja mogu biti postojeće i buduće
stvari te prenosiva prava.
•
Predmet darovanja može biti najviše jedna polovina
buduće imovine, osim ako u ugovoru nije izričito drukčije određeno.
ODUSTANAK OD UGOVORA O DAROVANJU
Kada je ispunjenje obveze darovanja odgođeno na određeni rok
darovatelj može odustati od ugovora, ako je prije ispunjenja ugovora, a
nakon njegova sklapanja došlo do pogoršanja njegovih imovinskih prilika u mjeri
da bi bilo ugroženo njegovo uzdržavanje i obveza davanja uzdržavanja trećoj
osobi
OPOZIV DAROVANJA ZBOG OSIROMAŠENJA DAROVATELJA
•
Darovatelj može opozvati darovanje nakon ispunjenja ugovora, ako
nakon sklapanja ugovora toliko osiromaši da više nema sredstava za svoje nužno
uzdržavanje, niti ga tko ima uzdržavati, osim ako se svojom krivnjom doveo u to
stanje.
•
Ocjena nužnih sredstava za život ocjenjuje se po
objektivnim kriterijima.
•
Opozivom darovanja darovatelj može zahtijevati
povrat dara ako se dar ili njegova protuvrijednost nalazi u imovini obdarenika
i ako se obdarenik ne nalazi u oskudici glede svog i postojeće obveze
uzdržavanja.
•
Obdarenik nije dužan vratiti dar ako darovatelju
osigura sredstva koja mu nedostaju za uzdržavanje.
OPOZIV DAROVANJA ZBOG GRUBE NEZAHVALNOSTI
•
Darovatelj može opozvati darovanje ako je
obdarenik prema njemu ili članu njegove obitelji učinio kazneno djelo ili
se prema njima teže ogriješio u zakonom utvrđene dužnosti.
•
Nasljednik darovatelja može opozvati
darovanje ako je obdarenik namjerno usmrtio darovatelja ili ga spriječio da
opozove darovanje.
•
Kada darovatelj zbog učinjenog darovanja nije
više u stanju ispunjavati obvezu uzdržavanja prema trećemu, uzdržavani čije
je pravo darovanjem povrijeđeno može zahtijevati nadopunu uzdržavanja od
obdarenika.
PRESTANAK PRAVA NA OPOZIV I POSTUPAK OPOZIVA
•
Subjektivni prekluzivni rok prava na opoziv
darovanja je jedna godina od dana kada
je „osoba koja ima pravo na opoziv“ saznala za razlog opoziva.
•
Objektivni prekluzivni rok prava na opoziv
darovanja zbog osiromašenja je deset godina od predaje nekretnine odnosno pet
godina od predaje pokretnine.
•
Neovisno u kojem je obliku sklopljen, ugovor o
darovanju može se opozvati pisanom izjavom na kojoj je potpis
opozivatelja ovjerovljen od strane javnog bilježnika.
•
Opoziv mora biti u upućen obdareniku i od
tada nastupaju pravni učinci
opoziva.
VRAĆANJE DARA ZBOG POVREDE NUŽNOG DIJELA
•
Vraćanje dara zbog povrede nužnog dijela uređuje
Zakon o nasljeđivanju (čl. 77.).
•
Nužni dio je povrijeđen kad nužni nasljednik iz
raspoloživog dijela ostavine ne može dobiti punu vrijednost svog nužnog dijela.
•
Nužni nasljednici su potomci ostavitelja,
njegovi posvojenici i njihovi potomci, njegov bračni i izvanbračni drug, te
preci ako su nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život.
DAROVANJE ZA SLUČAJU SMRTI I DAROVANJE S NAMETOM
•
Prema ugovoru o darovanju za slučaj smrti
ispunjenje ugovora je odgođeno do smrti darovatelja.
•
Neovisno o predmetu ugovora o darovanju za
slučaj smrti (nekretnine, pokretnine ili prava), ovaj ugovor mora biti
sastavljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane)
isprave.
•
Kada je ugovorom o darovanju obdarenik preuzeo
obvezu da nešto učini ili darovatelju ili trećoj osobi nešto da (namet),
radi se o ugovoru o darovanju s nametom.
•
Obdarenik se može osloboditi ispunjenja nameta,
ako darovatelju vrati dar, osim kad je
namet ugovoren u javnom interesu.
2.4 NASLJEDNOPRAVNI UGOVORI
•
Nasljednopravni ugovori su ugovori među živima
koji imaju određene nasljednopravne učinke.
•
Nasljednopravni ugovori su načelno zabranjeni.
•
Zakon o nasljeđivanju uređuje:
-
ugovor o odricanju od nasljedstva (čl. 134. ZN)
i
- ugovor o ustupu i
raspodjeli imovine za života (čl. 105. – 115. ZN).
UGOVOR O ODRICANJU OD NASLJEDSTVA KOJE NIJE OTVORENO
•
Ugovor o odricanju od nasljedstva koje nije
otvoreno može sklopiti potomak sa svojim pretkom, kao i bračni drugovi kojim se potomak
odnosno bračni odriče svog nasljedstva koje bi mu pripalo poslije smrti pretka
odnosno bračnog druga.
•
Odricanje od nasljedstva se odnosi na sadašnju i
buduću imovinu pretka, odnosno bračnog druga.
•
Pravni učinci ovog ugovora odnose se i na
potomke osobe koja se odrekla nasljedstva.
•
•
Ugovor o odricanju od nasljedstva mora biti
sastavljen u pisanom obliku i ovjeren od suca nadležnog suda, ili sastavljen
kao javnobilježnički akt, ili potvrđen (solemniziran) po javnom
bilježniku.
UGOVOR O USTUPU I RASPODJELI IMOVINE ZA ŽIVOTA
•
Ugovorom o ustupu i raspodjeli imovine za
života predak ustupa i raspodjeljuje imovinu koja mu pripada u vrijeme
sklapanja ugovora svojim potomcima koji su ga po zakonu pozvani naslijediti, s
tim da ugovorom može biti obuhvaćen i bračni drug ako on za to da suglasnost.
•
Sklapanjem
ovog ugovora ne prestaje nasljedno pravo na neustupljenoj imovini
potomcima/bračnom drugu kojima je
imovina ustupljena.
•
Ustupljeni dijelovi imovine ne ulaze u ostavinu
niti u obračun prilikom utvrđivanja njezine vrijednosti, niti ga potomci kao
nužni nasljednici mogu pobijati zbog povrede nužnog dijela.
UGOVORNE STRANE UGOVORA O USTUPU I RASPODJELI IMOVINE ZA
ŽIVOTA
•
Ovim ugovorom imovinu može ustupiti samo
predak odnosno bračni drug druge ugovorne strane.
•
Ugovor o ustupu i raspodjeli imovine je valjan
ako se s njime suglase sva ustupiteljeva djeca i posvojenici, a ako je neko od
djece umrlo prije sklapanja ugovora, tada na njegovo mjesto stupaju njegovi
potomci i daju suglasnost na raspodjelu.
•
Za maloljetnog potomka ugovor sklapa kao
zastupnik poseban skrbnik kojeg imenuje centar za socijalnu skrb.
BRAČNI DRUG USTUPITELJA
•
Pri sklapanju ugovora o ustupu i raspodjeli
imovine između pretka i njegovih potomaka bračni drug pretka ne mora sudjelovati niti je potrebna
njegova suglasnost za sklapanje ugovora.
•
Ako bračni drug nije sudjelovao pri
sklapanju ugovora ima pravo na nužni
dio iz ostavine pretka, a ako je sudjelovao to pravo nema.
•
Ako ustupitelj u trenutku smrti nema imovine,
ustupiteljevi potomci obvezni su vratiti dio ustupljene imovine radi namirenja
nužnog dijela bračnog druga.
PRETPOSTAVKE VALJANOSTI UGOVORA O USTUPU I RASPODJELI
IMOVINE
•
Za valjanost ugovora potrebna je suglasnost
sve djece i drugih potomaka koji bi u trenutku otvaranja nasljedstva bili
ustupiteljevi zakonski nasljednici.
•
Potomak koji nije dao suglasnost za ustup i
raspodjelu imovine prilikom sklapanja ugovora, može je dati naknadno u
propisanom obliku za sastavljanje ugovora.
•
Ako je neki od potomaka ustupitelja izostavljen
iz ugovora niti je dao naknadnu suglasnost, taj se ugovor konvertira u ugovor o
darovanju.
Do konverzije
ugovora u ugovor o darovanju neće doći ako je izostavljeni potomak umro prije
ostavitelja ili se odrekao od nasljedstva nakon njegove smrti, ili bude
isključen iz nasljedstva odnosno postane nedostojan za nasljeđivanje.
OBLIK UGOVORA O USTUPU I RASPODJELI
•
Ugovor o odricanju od nasljedstva mora biti
sastavljen u pisanom obliku i ovjeren od suca nadležnog suda, ili sastavljen
kao javnobilježnički akt, ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku.
•
Sudac odnosno javni bilježnik dužan je
ugovaratelje upozoriti na pravne posljedice ugovora.
PRAVNI UČINCI UGOVORA O USTUPU I RASPODJELI IMOVINE
•
Obveznopravni
učinak ugovora očituje se u obvezi ustupitelja da na potomke odnosno i
bračnog druga prenese pravo vlasništva ili neko drugo pravo na ustupljenoj
imovini.
•
Ako je predmet ustupa nekretnina stjecatelj će
pravo vlasništva steći upisom u zemljišnu knjigu.
•
Nasljednopravni učinci ugovora odnose se na
sastav ostavine i utvrđivanje zakonskog ili nužnog dijela.
ZADRŽAVANJE RAZNIH PRAVA U UGOVORU O USTUPU I RASPODIJELI
IMOVINE
•
U ugovoru o ustupu i raspodjeli ustupitelj može
na ustupljenoj imovini u svoju korist i/ili korist druge osobe zadržati
određena ograničena stvarna prava ili ugovoriti isplatu određene rente odnosno
uzdržavanja.
OPOZIV UGOVORA O USTUPU I RASPODJELI IMOVINE
•
Ustupitelj im pravo opozvati ugovor o ustupu i
raspodjeli i od potomka ili bračnog druga zahtijevati vraćanje ustupljene
imovine:
- ako nakon ispunjenja ugovora o ustupu i
raspodjeli toliko osiromaši da više nema sredstava za svoje nužno uzdržavanje,
a nema ni osobe koja ga je po zakonu dužna uzdržavati,
-
zbog grube nezahvalnosti potomka/bračnog druga,
-
ako potomak ili bračni drug ne daje njemu ili
kome drugome uzdržavanje određeno ugovorom,
- ako ne isplati ustupiteljeve dugove čija mu je isplata naložena
ugovorom.
2.5 OPORUKA
•
Oporuka je jednostrana, opoziva, u propisanom
obliku osobno dana izjava posljednje volje, kojom neka osoba raspolaže svojom
imovinom ili njezinim dijelom, za slučaj smrti.
•
Oporuku može sastaviti samo fizička osoba
starija od 16 godina, ako je sposobna za rasuđivanje.
•
Oporuka može biti javna, privatna i oporuka
sastavljena u izvanrednim okolnostima.
PRIVATNA OPORUKA
•
Vlastoručna oporuka je ona koju je
oporučitelj osobno ručno napisao i potpisao.
•
Pisanu oporuku pred svjedocima je oporuka
koju može sastaviti oporučitelj koji zna i može čitati i pisati u vrijeme
sastavljanja oporuke.
•
Pisana oporuka sastavlja se tako da je po
kazivanju oporučitelja netko drugi napiše, a oporučitelj je u istodobnoj nazočnosti dvojice svjedoka
pročita i potpiše, što oni potvrđuju potpisom.
JAVNA OPORUKA
•
Javnu oporuku može napraviti svaki građanin, ali osobe koje
ne znaju ili ne mogu čitati i pisati oporuku mogu napraviti samo u obliku javne
oporuke.
•
Na oporučiteljev zahtjev javnu oporuku ovlašteni
su sastaviti sudac općinskog suda, sudski savjetnik u općinskom sudu ili javni
bilježnik, a u inozemstvu konzularni, odnosno diplomatsko-konzularni
predstavnik RH.
•
Oporučitelju koji nije u stanju pročitati
oporuku ovlaštena osoba će oporuku pročitati u nazočnosti dva svjedoka
OPORUKA U
IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA
•
Oporuka u izvanrednim okolnostima je samo
usmena oporuka, koju oporučitelj može izjaviti u izvanrednim okolnostima
zbog kojih nije u stanju oporučiti ni u jednom drugom valjanom obliku.
•
Oporučitelj
može očitovati svoju posljednju volju usmeno pred dva punoljetna,
poslovno sposobna, istodobno nazočna svjedoka.
•
Usmena oporuka prestaje vrijediti kad protekne
30 dana od prestanka izvanrednih okolnosti u kojima je napravljena, osim ako je
oporučitelj umro.
SADRŽAJ OPORUKE
•
Ograničenje slobode raspolaganja radi zaštite
interesa određenih članova obitelji oporučitelja propisano je odredbama ZN o
nužnom nasljeđivanju.
•
Oporučitelj može oporukom odrediti jednog ili
više nasljednika na cijeloj ili razmjernom dijelu ostavine te odrediti
zamjenika nasljedniku, ali samo za slučaj da određeni nasljednik umre prije
oporučitelja, ili se odrekne nasljedstva ili da bude nedostojan naslijediti.
•
Za određenu imovinu oporučitelj može odrediti
zapisovnika, koji na temelju rješenja o nasljeđivanju može od nasljednika
tražiti da mu predmet zapisa.
OPOZIV, NIŠTETNOST I POBOJNOST OPORUKE
•
Oporuka se može opozvati u bilo kojem
obliku u kojem se po zakonu može napraviti oporuka.
•
Oporuka koju je
sastavio oporučitelj nesposoban za rasuđivanje ili mlađi od 16 godina je
ništetna.
•
Nedostatak propisanog oblika oporuke je razlog
pobojnosti tj. tj. u sporu se predlaže poništenje oporuke.
•
Nužni nasljednik ima pravo djelomično pobijati
odnosno zahtijevati umanjenje oporučnog raspolaganja u mjeri koliko je
povrijeđeno njegovo pravo na nužni dio.
HRVATSKI UPISNIK OPORUKA
•
Hrvatska javnobilježnička komora vodi Hrvatski
upisnik oporuka, koji je javni upisnik oporuka evidentiranih na zahtjev
oporučitelja.
•
Činjenica što oporuka nije upisana u upisnik bez
utjecaja je na njezinu valjanost.
Hvala na pažnji i strpljenju