Pravni kutak

SADRŽAJ
1/ Pravni kutak Milana Tomičića, dipl. pravnika,
2/ Projekt „Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom, autor mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur
     2.1 Ugovor o doživotnom uzdržavanju
     2.2 Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju
     2.3 Ugovor o darovanju
     2.4 Nasljednopravni ugovori
     2.5 Opruka




Milan Tomičić



1/ Pravni kutak Milana Tomičića
pravnog savjetnika u Sindikatu umirovljenika Hrvatske

- savjeti su preneseni iz časopisa SUH-a „Glas umirovljenika“ /razna godišta/
-  na ovoj stranici prikazani je samo jedan manji broj savjeta po izboru  urednika bloga. Više savjeta možete pročitati na web stranici SUH-a  http://www.suh.hr/index.php/savjeti/pravnisavjeti

***
Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju /preporuka SUH-a nemojte ga sklopiti/
Sklapanjem tog ugovora davatelj uzdržavanja stječe pravo uknjižbe prava vlasništva odmah po potpisu odnosno solemizaciji ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Stoga nisu rijetki primjeri da primatelj uzdržavanja za života postane socijalni problemi te čak i završi na ulici.  Po ocjeni mnogih stručnjaka koji se bave navedenom problematikom, ugovori o dosmrtnom uzdržavanju trebaju se ukinuti. Uostalom, obveze uzdržavanja po ugovoru o doživotnom uzdržavanju praktično je identično obvezi uzdržavanja po ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju. Ugovor o dosmrtnom i Ugovor o doživotnom uzdržavanju u biti su iste vrste, razlikuju samo u tome kada je moguć upis uknjižbe prava vlasništva tj. za života primatelja uzdržavanja ili tek nakon njegove smrti.
Prijedlog SUH-a je da se odredbe Zakona o obveznim odnosima koje se odnose na ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, i to članci 586., 587., 588. i 589., ukinu, te da se institut dosmrtnog uzdržavanja izbriše i u svim drugim zakonima u kojima je na bilo koji način spomenut (npr. Obiteljski zakon, Zakon o socijalnoj skrbi).

Pravo na novu oporuku /Dok god ste živi svoju oporuku možete opozvati./
Pitanje: Prije više od 20 godina sastavila sam vlas­titu oporuku, kojom sam svu svoju pokretnu i ne­pokretnu imovinu ostavila najstarijoj nećakinji. Ona zna za oporuku jer sam joj tu oporuku povjerila na čuvanje. U proteklih 20 godina mnogo toga se izmi­jenilo, pa i odnosi između mene i te nećakinje. Pos­tala je hladna prema meni kao da je oporukom ost­varila sve što je željela, pa je baš briga za tetu. Uz to sve sam više uvjerena da sam pogriješila, jer sam samo jednoj nećakinji ostavila svu svoju imovi­nu, a drugima ništa. Mogu li ja promijeniti oporuku, te i drugim nećacima ostaviti dio svoje imovine? (M.F., Sisak)
Odgovor: Dok god ste živi svoju oporuku možete opozvati, te rasporediti imovinu prema svom na­hođenju. O novoj oporuci možete obavijestiti svoju nećakinju kojoj ste ostavili svu imovinu, a i ne mo­rate. Dovoljno je da nova oporuka bude u formi ko­ju zahtijeva zakon (pisana rukom ili ovjerena kod bi­lježnika ili od dva svjedoka), a važno je da u oporu­ci navedete datum kada je sastavljena.

Nevaljala oporuka? /Nema datuma kada je oporuka sastavljena jeli ona valjana?/
Pitanje: Pokojna majka je pred svoju smrt vlas­toručno napisala i potpisala oporuku kojom meni ostavlja svu svoju imovinu. Oporuku nije ovjerila na sudu ili kod javnog bilježnika, niti je stavila datum sastavljanja oporuke. Hoće li navedeni nedostaci u oporuci utjecati na njezinu pravnu valj­janost? Neki poznanici me „straše” da je takva oporuka nevaljala. Jesu li u pravu? (V.P, Zagreb)
Odgovor: Očito je u pitanju tzv. holografska ili vlastoručna oporuka. Za takvu oporuku nisu potrebne druge formalnosti kao što su ovjera pot­pisa, datum oporuke ili slično. Što se nedostatka u pogledu datuma sačinjenja oporuke tiče, problemi mogu nastati jedino ako se pojave drugi nasljedni­ci s oporukom, a njihova oporuka je „mlađa“ od oporuke kojom ste vi nasljednik. Naročito ističemo da se vlastoručna oporuka mora pisati vlastittom rukom (rukopis) jer je u protivnom pravno nevažeća.

Zamjenik nasljednika /Oporukom bratovu ženu ne možete isključiti iz nasljeđivanja, ali za života možete napraviti novu oporuku/
Pitanje: Spremam se sastaviti oporuku. Nemam suprugu. ni djecu. Jedini su mi zakonski nasljednici moja braća. S obzirom da sam prilično situiran, sva­kom od njih je stalo do moje imovine. Od tri brata naj­mlađi mi je najbliži, te razmišljam da mu sve ostavim. Smeta me samo mogućnost da njegova žena, s ko­jom godinama ne razgovaram, nakon njegove smrti sve naslijedi. Mogu li u oporuci navesti da ga njego­va žena ne može naslijediti ili postoji li mogućnost da u oporuci navedem da u slučaju smrti moga brata pri­je moje smrti, imovinu u jednakim dijelovima naslije­de druga dva brata? (R.N., Pula)
Odgovor: Zakon o nasljeđivanju ne dozvoljava da nasljedniku određujete nasljednika. Tako ne možete svom nasljedniku (bratu) odrediti da ga poslije njegove smrti ne smije naslijediti njegova supruga, pa makar se radi o nasljedstvu koje ste mu Vi ostavili. S druge strane možete svom nasljedniku odrediti zamjenika, ukoliko nasljednik umre prije Vas. Dakle, nema prepreke da svo­ja druga dva brata odredite za zamjenike nasljedniku ko­jeg ste oporučno odredili, ukoliko ovaj umre prije Vas.

Čija je oporuka valjana /Nužni dio vam uvijek ostaje/
Pitanje: Nemalo sam se iznenadio kada sam saz­nao da je moja majka sastavila oporuku u korist mo­je sestre. Naime, prije dosta vremena oporukom mi je ostavila znatan dio svoje imovine, tako da sam bio siguran da sam njezin nasljednik. Sada se očigledno situacija mijenja, jer sestra ima oporuku koja je kas­nije sastavljena. Zanima me gubim li imovinu koju mi je majka ostavila prijašnjom oporukom, te imam li pravo na nužni dio. (Z.R., Zadar)
Odgovor: Odgovor na Vaš upit ovisi o sadržaju opo­ruke. Naime, ako kasnije sastavljena oporuka u ko­rist Vaše sestre sadrži odredbu da sestra nasljeđuje cjelokupnu imovinu, tada je ranije sastavljena opo­ruka bez pravne važnosti, ali možete tražiti nužni dio. Ukoliko ta oporuka ne sadrži takvu odredbu onda, temeljem ranije napisane oporuke možete naslijediti imovinu tada navedenu u oporuci, ukoliko ta imovina nije izrijekom navedena u kasnije sačinjenoj oporuci. Nužni dio vam uvijek ostaje.

Prevareni ujak  /Nećak se neda iz stana!/
Pitanje: Vlasnik sam veće obiteljske kuće u okolici Zagreba te sam kao dobri ujak na molbu svog nećaka dopustio da zajedno s obitelji (žena i dvoje djece) useli i koristi dio kuće na određeno vrijeme. Nažalost, moja odluka da pomognem nećaku pokazala se skroz pogrešnom. On i nje­gova obitelj, ne samo da ne plaćaju dio režija, već me u posljednje vrijeme verbalno i čak fizički napadaju. Nisam sklopio nikakav ugovor s nećakom u kojem mu omogućujem stanovanje u kući, pa mislim da nemam nikakve pravne obveze prema njemu u pogledu stanovanja. (D. K., Virovitica)
Odgovor: Očito je da ste teško pogriješili u ocjeni svoga nećaka, kao i njegove obitelji. Ne preostaje vam ništa drugo nego da se nećaku u pisanom obliku obratitite te da zatažite da se u primjerenom roku iseli iz vaše kuće. Obzirom na okolnosti ne vjerujemo da će vaš nećak prihvatiti zahtjev za iseljenje te ćete morati podnijeti tužbu nadležnom sudu na čijem se području nalazi kuća, kojom ćete zatražiti donošenje presude da se vaš nećak iseli iz kuće zajedno sa svojom obitelji te da iz kuće iznese sve svoje stvari koje je useljenjem unio. Uz to, da zatražite nadoknadu parničkih troškova vezane uz ponošenje tužbe za iseljenje.

Auto pred kućom /Ali onda ni Vi nećete moći tu parkirati!/
Pitanje: Imam velike probleme s parkiranjem pred svojom kućom. Dešava se često da poznati ili ne­poznati vozači parkiraju pred kućom, tako da ja kao vlasnik kuće ne mogu parkirati. Često dola­zim u sukob s takvim vozačima, tako da je polici­ja morala nekoliko puta intervenirati. Međutim, usprkos moga traženja, policija mi ne pruža zašti­tu, tako da se osjećam kao nepoželjan pred vlas­titom kućom. Što da radim? Da li da stavljam pre­preke tako da drugi ne mogu parkirati ili da nasta­vim s pokušajem uvođenja reda pred svojom ku­ćom. (R.Z., Pula)
Odgovor: Policiji nije posao pružati Vam zaštitu i štititi Vaše pravo na parkiranje u ulici, makar to bilo pred Vašom kućom. Razlog tomu je što ulica predstavlja javno prometnu površinu koja je dostup­na svima pod jednakim uvjetima. Vozači koji parki­raju pred Vašom kućom moraju strogo paziti da parkiranjem ne onemogućavaju Vaš pristup kući (ulaz, garaža i sl.). Prepreke za parkiranje ne smi­jete postavljati jer za to možete biti sankcionirani. Ipak, preporučujem da se obratite nadležnom tijelu za poslove prometa, te da pokušate ishoditi odluku o zabrani parkiranja i zaustavljanja na tom mjestu. Ali onda ni Vi nećete moći tu parkirati.

Tko je prvi kupio kuću? /Prodao kuću dvojici, vlasnik postaje koji se prvi upiše u ZK/
Pitanje: Prije dosta vremena kupio sam kuću sa okućnicom od čovjeka koji je nedugo nakon prodaje kuće odselio u Austriju. Nakon što sam kuću teme­ljem kupoprodajnog ugovora uknjižio kao svoje vlas­ništvo, javio se neki čovjek koji tvrdi da je ta kuća njegovo vlasništvo jer ju je on prije mene kupio od is­tog vlasnika. Prijeti mi sudom te se poziva na svjed­oke koji će posvjedočiti da je on kupac kuće. Moram priznati da sam se prilično prestrašio, iako smatram da je pravo na mojoj strani, jer sam kuću kupio od vlasnika koji bio naveden u zemljišnim knjigama u trenutku prodaje kuće. Molim Vas da mi odgovorite jesam li u pravu? (I.J., Split)
Odgovor: Ako ste kuću kupili od vlasnika koji je kao takav bio naveden u zemljišnim knjigama, a da niste znali niti ste morali znati da je vlasnik nekome već pri­je prodao kuću, nemate razloga za bojazan. Jer, kuću ste kupili na osnovu povjerenja u zemljišne knjige, što je jedno od osnovnih načela zemljišno knjižnog prava. Ako Vas i tuže, ne mogu dobiti spor.

Hoće li me naslijediti pastorci?  /Izvanbračna supruga ima pravo samo na nužni dio, pastorci ne!/
Pitanje: Živim već duže vrijeme u izvanbračnoj zajed­nici sa ženskom osobom koja ima dvoje djece iz pret­hodnog braka. Kako ja imam sina iz prvog braka, za­nima me tko će me naslijediti u slučaju moje smrti? Imaju li pravo nasljeđivanja moja dva pastorka, te uko­liko oporučno ostavim imovinu svome sinu, ima li mo­ja izvanbračna družica pravo na nasljeđivanje moje imovine? (J.K., Čakovec)
Odgovor: Ukoliko vaša izvanbračna partnerica ispunja­va uvjete za priznavanje izvanbračnog statusa prema Obiteljskom zakonu (najmanje tri godine zajedničkog života), ona vas nasljeđuje s vašim sinom u jednakom dijelovima. Ako, pak, imovinu oporučno ostavite sinu, izvanbračna supruga ima pravo samo na nužni dio. Va­ši pastorci nisu vaši zakonski nasljednici, ukoliko ih nis­te posvojili, pa stoga nemaju pravo nasljeđivanja.

Razvod i oporuka /Oporuka sačinjena prije razvoda braka je ništavna osim ako oporučitelj nije izričito naveo da oporuka vrijedi i u slučaju razvoda braka/
Pitanje: Nakon 20 godina braka suprug i ja smo se sporazumno razveli. Tijekom trajanja braka moj bivši suprug oporučno mi je ostavio svoju imovinu. Kako je nedavno bivši suprug umro, zanima me da li ću teme­ljem oporuke, koja je sačinjena prije razvoda braka, naslijediti imovinu koja mi je oporučno ostavljena.
Odgovor: Člankom 67. Zakona o nasljeđivanju odre­đeno je da se oporučno raspolaganje u korist ostavite- ljeva bračnog druga smatra opozvanim ako je brak prestao temeljem pravomoćne sudske presude koja je donesena nakon što je oporuka sastavljena, osim ako je ostavitelj drukčije odredio svojom oporukom. U Va­šem slučaju to znači da se oporuka koju je sačinio biv­ši suprug prije razvoda braka smatra opozvanom, te da ne proizvodi nikakve pravne učinke. Pretpostavljam ka­ko je mala vjerojatnost da je bivši suprug u tadašnjoj oporuci naveo da oporuka ostaje na snazi i u slučaju razvoda braka, jer jedino u takvom slučaju bi se sma­tralo da oporuka nije opozvana.

Vjerujem samo unuku /Trebam li tražiti suglasnost sina?/
Pitanje: Udovac sam i stanujem u većoj obiteljskoj ku­ći čiji sam vlasnik. Živim sa sinom i snahom te unu­kom, koji potječe iz prvog braka mojega sina. Za raz­liku od sina, u unuka imam puno povjerenje. Svakod­nevno mi je pri ruci, pomaže mi u svemu, a nedavno se zaposlio. Što sam stariji, razmišljam da s unukom sklopim ugovor o doživotnom uzdržavanju, jer sam si­guran da ću biti potpuno zaštićen. Unuk se slaže, ali kada je sin saznao za tu mogućnost, započeli su veli­ki problemi i za mene i unuka jer se sin protivi sklapa­nju ugovora, štoviše prijeti nam. Trebam li ja tražiti su­glasnost sina i kako riješiti nastalu situaciju? (G.Đ., Osijek)
Odgovor: Nikakvu suglasnost za sklapanje ugovora o doživotnom uzdržavanju ne trebate tražiti od nikoga pa ni od sina. Dovoljno je da ste sposobni te da vi i unuk želite sklopiti ugovor. Ukoliko sin ustraje na svom ponašanju upozorite ga da ste vi vlasnik kuće te da ćete, ukoliko nastavi praviti probleme, sudskim pu­tem tražiti njegovo iseljenje iz kuće. Vjerojatno će ga to smiriti, a ako ne, podnesite tužbu za iseljenje nad­ležnom općinskom sudu.




2.   Projekt: Sigurnost u trećoj dobi: 
"Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom“
                                                 Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur.

2.1   UGOVOR O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU

Pojam ugovora o doživotnom uzdržavanju
       Ugovorom o doživotnom uzdržavanju davatelj uzdržavanja obvezuje se  da će primatelja uzdržavanja uzdržavati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mu za to daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja.
       Ugovor o doživotnom uzdržavanju je uređen odredbama čl. 579. do 585. ZOO, te pravilima obveznog prava koja uređuju ugovore.

PRAVNA OBILJEŽJA UGOVORA O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU
       Ugovor o doživotnom uzdržavanju je dvostrano obvezan, naplatni i konsenzualni (nastaje suglasnošću ugovaratelja) pravni posao.
       Aleatornost ugovora o doživotnom uzdržavanju (ugovor na sreću), jer je samo obveza primatelja uzdržavanja određena, dok je obveza davatelja uzdržavanja manje određena, budući da se unaprijed ne zna trajanje uzdržavanja i visina nužnih izdataka.
       Ugovor o doživotnom uzdržavanju predmet kojeg su nekretnine, na prijedlog ugovaratelja zabilježit će se u zemljišnoj knjizi.
     Zabilježbom se samo publicira postojanje ugovora, ali ne stječe vlasništvo ni drugo stvarno pravo.

OBLIK UGOVORA O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU
       Da bi ugovor o doživotnom uzdržavanju proizvodio pravne učinke mora:
-          biti sastavljen u pisanom obliku te
-          ovjeren od suca nadležnog suda  ili                
-          potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku tj. da je već sastavljeno pismeno ugovor o doživotnom uzdržavanju                                                                                         
-          sastavljen od strane javnog bilježnika u obliku javnobilježničkog akta na temelju suglasnih izjava ugovaratelja.
       Sudac odnosno javni bilježnik je obvezan ugovarateljima ugovor pročitati i upozoriti ih na njegove pravne posljedice.
       Pravovaljanom ovjerom ugovor stječe snagu javne isprave.

PRIMATELJ DOŽIVOTNOG UZDRŽAVANJA
       Osoba u čiju korist je ugovoreno pravo na uzdržavanje je primatelj uzdržavanja i može biti samo fizička osoba .
       Ugovaratelj koji otuđuje svoju imovinu u svrhu uzdržavanja može ugovoriti uzdržavanje u svoju korist ili istovremeno i u korist treće osobe ili samo u korist treće osobe, koja nije ugovaratelj.
       Treća osoba može odbiti uzdržavanje ugovoreno u njezinu korist, ali ako ga prihvati ima pravo neposredno od davatelja uzdržavanja zahtijevati ispunjenje obveze, ali ne raskid ugovora.

DAVATELJ UZDRŽAVANJA
       Davatelj uzdržavanja je ugovaratelj koji je preuzeo obvezu doživotno uzdržavati primatelja uzdržavanja.
       Davatelj uzdržavanja može biti svaka poslovno sposobna fizička i pravna osoba.
       Ako više osoba preuzme obvezu uzdržavanja u ugovoru treba određeno navesti obveze svakog od njih.
       Ako je predmet  naknade za uzdržavanje nekretnina za strane osobe postoje ograničenja sukladno ZV.

SADRŽAJ OBVEZE  DOŽIVOTNOG UZDRŽAVANJA
       Sadržaj obveze uzdržavanja do smrti primatelja uzdržavanja ugovorne strane suglasno slobodno određuju s tim da ugovorena obveza mora biti moguća, dopuštena i određena ili odrediva.
       Uzdržavanje može biti ugovoreno
-          plaćanjem određene novčane svote ili podmirivanjem određenih troškova (primjerice smještaja u domu, očekivanih budućih troškova),
-          zajednica života (primjerice zajedničko domaćinstvo), 
-           različiti oblici pružanja usluga (spremanje hrane, održavanje higijene i sl.).
       Bitno je što detaljnije i određeno navesti sve sadržaje davanja uzdržavanja vodeći računa i o eventualnim budućim potrebama primatelja uzdržavanja.
       Obveza davatelja uzdržavanja nastupa odmah po sklapanju ugovora.

PREDMET NAKNADE ZA UZDRŽAVANJE
       Predmet ugovora o doživotnom uzdržavanju može biti cijela imovina primatelja uzdržavanja ili pojedine stvari i prava ili idealni dio imovine (nekretnine, pokretnine, druga imovinska prava, buduća imovina).
       Nekretnina mora biti označena brojem zemljišnoknjižne čestice i zemljišnoknjižnog uloška, katastarske općine, pokretne stvari i prava moraju biti određeno navedeni ili odredivi koliko je potrebno za njihovu individualizaciju.
       Kada je predmet naknade imovina koja je bračna stečevina jedan bračni drug bez suglasnosti drugog bračnog druga može raspolagati samo sa svojim suvlasničkim dijelom u bračnoj stečevini.

STJECANJE NAKNADE ZA UZDRŽAVANJE
       Davatelj uzdržavanja stječe pravo vlasništva na stvarima ili druga prava koji su predmet naknade za uzdržavanje u trenutku smrti  ugovorne strane koja je ugovorila uzdržavanje za sebe i/ili treću osobu.
       Imovina koja je predmet naknade u ugovoru o doživotnom uzdržavanju ne ulazi u ostavinu poslije smrti ugovaratelja uzdržavanja i nasljednici nemaju pravo na nužni dio.

PRAVNI UČINCI UGOVORA O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU
       Sklapanjem ugovora o doživotnom uzdržavanju primatelj uzdržavanje stječe pravo zahtijevati ispunjenje obveze uzdržavanja kako ona glasi.
       Sve dok traje obveza davatelja uzdržavanja, on nema pravo ni na kakav zahtjev za predaju imovine koja je predmet naknade, ako nije drukčije ugovoreno.
       Oporučno raspolaganje primatelja uzdržavanja (koji je ugovaratelj) s predmetom naknade za uzdržavanje prije ili nakon sklapanja ugovora ne utječe na valjanost ugovora.
       Poslije smrti primatelja uzdržavanja davatelj uzdržavanja ne odgovara za njegove dugove, osim ako nije drukčije ugovoreno.

PRAVNI UČINCI UGOVORA O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU
       Sklapanjem ugovora o doživotnom uzdržavanju primatelj uzdržavanje stječe pravo zahtijevati ispunjenje obveze uzdržavanja kako ona glasi.
       Sve dok traje obveza davatelja uzdržavanja, on nema pravo ni na kakav zahtjev za predaju imovine koja je predmet naknade, ako nije drukčije ugovoreno.
       Oporučno raspolaganje primatelja uzdržavanja (koji je ugovaratelj) s predmetom naknade za uzdržavanje prije ili nakon sklapanja ugovora ne utječe na valjanost ugovora.
       Poslije smrti primatelja uzdržavanja davatelj uzdržavanja ne odgovara za njegove dugove, osim ako nije drukčije ugovoreno.

RASKID UGOVORA O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU
       Ugovor o doživotnom uzdržavanju može se raskinuti sporazumom ugovaratelja i jednostrano podnošenjem tužbe sudu.
       Ugovaratelj može zahtijevati raskid ugovora u slučaju:
-          poremećaja zajedničkog života do nepodnošljivosti i               
-          neizvršavanja obveza jedne ugovorne strane.
       Ugovor u korist treće osobe kao primatelja uzdržavanja ugovaratelji ne mogu sporazumno raskinuti niti se može jednostrano raskinuti bez suglasnosti treće osobe primatelja uzdržavanja.

RASKID UGOVORA ZBOG NEPODNOŠLJIVOSTI ZAJEDNIČKOG ŽIVOTA
       Kada je uzdržavanje ugovoreno u obliku zajednice života svaki od ugovaratelja može tražiti raskid ugovora ako dođe do poremećaja međusobnih odnosa tako da je zajednički život postao nepodnošljiv.
       Zajedničkim životom smatra se svaki oblik uzdržavanja koje se ispunjava kroz neposredne, kontinuirane kontakte za koje je uvjet međusobno povjerenje i uvažavanje.
       Nepodnošljivost zajedničkog života ocjenjuje se po objektivnim kriterijima.
       Na pravo zahtijevati raskid ugovora zbog poremećenih odnosa ne utječe krivnja ugovaratelja, osim ako je poremećenost odnosa uzrokovano njegovim zlonamjernim ponašanjem.

RASKID UGOVORA ZBOG NEIZVRŠAVANJA OBVEZA
       Pravo na jednostrani raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju ima ugovaratelj u odnosu na koga druga strana ne izvršava ugovorne obveze, osim ako i sam ne ispunjava obveze.
       Za raskid ugovora dovoljna je sama činjenica da jedna ugovorna strana ne ispunjava ugovornu obvezu, pri čemu je neodlučno može li joj se neispunjavanje obveze pripisati u krivnju ili je objektivno u tome spriječena.
       Pravo zahtijevati raskid ugovora poslije smrti ugovaratelja ovlaštenog na raskid imaju i nasljednici pod uvjetom da su se još za njegovog života stekli uvjeti za raskid ugovora.  

UČINCI RASKIDA UGOVORA
       Raskidom ugovora o doživotnom uzdržavanju  ugovaratelji ne mogu više zahtijevati ispunjenje obveza iz ugovora, ali svaki od njih koji je djelomice ili u cijelosti ispunio ugovor stječe pravo zahtijevati vraćanje onog što je dao.
       Ako vraćanje danog u naturi nije moguće, ugovaratelj ima pravo zahtijevati od druge ugovorne strane isplatu naknade za učinjenu činidbu. 

UTJECAJ IZMIJENJENIH OKOLNOSTI
       Ako se dogode okolnosti koje bitno utječu na ispunjavanje ugovornih obveza, tako da ugovor ne odgovara svrsi radi koje je sklopljen, ugovaratelji mogu, ako se o tome ne suglase, tražiti od suda, da se ugovor promijeni na prihvatljiv način za obje strane ili raskine.
       Izmjenu i raskid ugovora zbog izmijenjenih okolnosti ne može zahtijevati onaj tko je bio dužan pri sklapanju ugovora uzeti ih u obzir ili ih je mogao izbjeći ili savladati.
       Povodom zahtjeva za izmjenu odnosno raskid ugovora sud može ugovoreni način uzdržavanja preinačiti u plaćanje doživotne rente, ako to odgovara objema ugovornim stranama.

NIŠTETNOST I POBOJNOST UGOVORA O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU
       Ugovaratelj može zahtijevati tužbom sudu utvrđenje ništetnosti ugovora o doživotnom uzdržavanju ako ga se sklopio poslovno nesposobni ugovaratelj, ako postoji nevaljanost i nesuglasnost očitovanja volje, nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost odnosno neodredivost činidbe, nedopuštena pobuda za sklapanje pravnog posla, te nedostatak potrebnog oblika.
       Ugovaratelj može zahtijevati tužbom sudu poništenje ugovora (pobojnost) ako je ugovor sklopljen od strane ograničeno poslovno sposobne osobe, ako su postojale mane volje pri sklapanju i kad je to posebnim propisima određeno.

NIŠTETNOST I POBOJNOST UGOVORA O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU
       Ugovaratelj može zahtijevati tužbom sudu utvrđenje ništetnosti ugovora o doživotnom uzdržavanju ako ga se sklopio poslovno nesposobni ugovaratelj, ako postoji nevaljanost i nesuglasnost očitovanja volje, nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost odnosno neodredivost činidbe, nedopuštena pobuda za sklapanje pravnog posla, te nedostatak potrebnog oblika.
       Ugovaratelj može zahtijevati tužbom sudu poništenje ugovora (pobojnost) ako je ugovor sklopljen od strane ograničeno poslovno sposobne osobe, ako su postojale mane volje pri sklapanju i kad je to posebnim propisima određeno.

UTJECAJ SMRTI DAVATELJA UZDRŽAVANJA NA UGOVOR
       U slučaju smrti davatelja uzdržavanja njegove obveze prelaze na njegovog bračnog druga i njegove potomke, koji su pozvani na nasljedstvo, ako oni na to pristanu.
       Ako davatelj uzdržavanja nema bračnog druga niti potomaka njegovom smrću ugovor prestaje, a osobe koje ga nasljeđuju nemaju pravo zahtijevati naknadu za do tada primljeno uzdržavanje.
       Bračni drug i potomci davatelja uzdržavanja koji nisu pristali  preuzeti ugovor, imaju pravo na naknadu za dano uzdržavanje za života davatelja uzdržavanja, samo ako postoje razlozi zbog kojih nisu u stanju preuzeti ugovorne obveze.

2.1  UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRŽAVANJU
Pravna narav i obilježja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju
       Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju jedna strana se obvezuje da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana da će mu za života prenijeti svu ili dio svoje imovine (čl. 586.-589. ZOO).
       Na ugovor o dosmrtnom uzdržavanju na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ZOO o ugovoru o doživotnom uzdržavanju, dosljedno tome pravna obilježja tog ugovora da je dvostrano obvezan, naplatni, konsenzualni i aleatorni pravni posao su istovjetna ugovoru o doživotnom uzdržavanju.
       Za sklapanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju propisan je oblik kao i za ugovor o doživotnom uzdržavanju.

PRAVNI UČINCI UGOVORA O DOSMRTNOM UZDRŽAVANJU
       Primatelj dosmrtnog uzdržavanja može biti samo fizička osoba a davatelj fizička ili pravna osoba.
       Primatelj dosmrtnog uzdržavanja obvezan je na davatelja uzdržavanja prenijeti imovinu koja je naknada za uzdržavanje nakon sklapanja ugovora ili u određenom roku nakon toga.
       Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju je samo pravna osnova za stjecanje prava vlasništva na nekretninama odnosno na stvarima ili drugim pravima, a vlasništvo ili drugo pravo se stječe na način propisan u ZV. 

PRAVO STVARNOG TERETA
       Radi osiguranja prava na dosmrtno uzdržavanje, ugovaratelj može u ugovoru na nekretnini koja je predmet naknade osnovati pravo stvarnog tereta u korist primatelja uzdržavanja, koji pravo se upisuje u zemljišnu knjigu.
        Korisnik stvarnog tereta je ovlašten, u slučaju neispunjavanja obveze uzdržavanja, namiriti se iz vrijednosti nekretnine prenesene u vlasništvo davatelja uzdržavanja.
       Realizaciju stvarnog tereta korisnik može tražiti u sudskom postupku protiv svagdašnjeg vlasnika nekretnine.

PRESTANAK UGOVORA O DOSMRTNOM UZDRŽAVANJU
       Odredbe ZOO koje uređuju odgovornost za dugove poslije smrti primatelja uzdržavanja, raskid ugovora  o doživotnom uzdržavanju, utjecaj izmijenjenih okolnosti, ništetnost i pobojnost ugovora o doživotnom uzdržavanju na odgovarajući način se primjenjuju i na ugovor o dosmrtnom uzdržavanju.
       Ako nasljednici davatelja uzdržavanja, nakon njegove smrti,  ne prihvate preuzimanje ugovora, iako su ga u stanju preuzeti, ugovor se raskida na temelju zakona, u kom slučaju su nasljednici dužni vratiti primatelju uzdržavanja ono što je na temelju toga ugovora prenio na davatelja uzdržavanja.


2.3  UGOVOR O DAROVANJU
   Pojam i pravna obilježja ugovora o darovanju
       Ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati (čl. 479.- 498. ZOO).
       Ugovor o darovanju je jednostrano obvezujući i besplatan pravni posao.
       Fizičke i pravne osobe mogu sklapati ugovor o darovanju u okviru svoje poslovne sposobnosti sukladno pravilima obveznog i obiteljskog prava.

OBLIK UGOVORA O DAROVANJU
       Kada je predmet darovanja nekretnina ugovor mora biti uvijek sklopljen u pisanom obliku, ali ako se nekretnina ne predaje u posjed obdareniku istovremeno sa sklapanjem ugovora, ugovor mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave od strane javnog bilježnika.
       Ugovor o darovanju pokretnine može biti usmeno sklopljen, osim ako obdarenik ne stječe neposredni posjed na pokretnini u trenutku sklapanja ugovora, u kom slučaju mora biti sklopljen  u istom obliku kao i da se radi o nekretnini. 

BITNI SASTOJCI I PREDMET UGOVORA O DAROVANJU
       Bitni sastojci ugovora o darovanju su predmet darovanja, volja darovatelja da predmet darovanja prenese obdareniku i prihvat darovanja.
       Ugovor o darovanju može biti i mješoviti pravni posao, ako obdarenik preuzima određene obveze.
       Predmet darovanja mogu biti postojeće i buduće stvari te prenosiva prava.
       Predmet darovanja može biti najviše jedna polovina buduće imovine, osim ako u ugovoru nije izričito drukčije određeno.

ODUSTANAK OD UGOVORA O DAROVANJU
Kada je ispunjenje obveze darovanja odgođeno na određeni rok darovatelj može odustati od ugovora, ako je prije ispunjenja ugovora, a nakon njegova sklapanja došlo do pogoršanja njegovih imovinskih prilika u mjeri da bi bilo ugroženo njegovo uzdržavanje i obveza davanja uzdržavanja trećoj osobi

OPOZIV DAROVANJA ZBOG OSIROMAŠENJA DAROVATELJA
       Darovatelj može opozvati  darovanje nakon ispunjenja ugovora, ako nakon sklapanja ugovora toliko osiromaši da više nema sredstava za svoje nužno uzdržavanje, niti ga tko ima uzdržavati, osim ako se svojom krivnjom doveo u to stanje.
       Ocjena nužnih sredstava za život ocjenjuje se po objektivnim kriterijima.
       Opozivom darovanja darovatelj može zahtijevati povrat dara ako se dar ili njegova protuvrijednost nalazi u imovini obdarenika i ako se obdarenik ne nalazi u oskudici glede svog i postojeće obveze uzdržavanja.
       Obdarenik nije dužan vratiti dar ako darovatelju osigura sredstva koja mu nedostaju za uzdržavanje.

OPOZIV DAROVANJA ZBOG GRUBE NEZAHVALNOSTI
       Darovatelj može opozvati darovanje ako je obdarenik prema njemu ili članu njegove obitelji učinio kazneno djelo ili se prema njima teže ogriješio u zakonom utvrđene dužnosti.
       Nasljednik darovatelja može opozvati darovanje ako je obdarenik namjerno usmrtio darovatelja ili ga spriječio da opozove darovanje.
       Kada darovatelj zbog učinjenog darovanja nije više u stanju ispunjavati obvezu uzdržavanja prema trećemu, uzdržavani čije je pravo darovanjem povrijeđeno može zahtijevati nadopunu uzdržavanja od obdarenika.

PRESTANAK PRAVA NA OPOZIV I POSTUPAK OPOZIVA
       Subjektivni prekluzivni rok prava na opoziv darovanja je jedna godina  od dana kada je „osoba koja ima pravo na opoziv“ saznala za razlog opoziva.
       Objektivni prekluzivni rok prava na opoziv darovanja zbog osiromašenja je deset godina od predaje nekretnine odnosno pet godina od predaje pokretnine.
       Neovisno u kojem je obliku sklopljen, ugovor o darovanju može se opozvati pisanom izjavom na kojoj je potpis opozivatelja ovjerovljen od strane javnog bilježnika.
       Opoziv mora biti u upućen obdareniku i od tada nastupaju pravni učinci
      opoziva. 

VRAĆANJE DARA ZBOG POVREDE NUŽNOG DIJELA
       Vraćanje dara zbog povrede nužnog dijela uređuje Zakon o nasljeđivanju (čl. 77.).
       Nužni dio je povrijeđen kad nužni nasljednik iz raspoloživog dijela ostavine ne može dobiti punu vrijednost svog nužnog dijela.
       Nužni nasljednici su potomci ostavitelja, njegovi posvojenici i njihovi potomci, njegov bračni i izvanbračni drug, te preci ako su nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život.

DAROVANJE ZA SLUČAJU SMRTI I DAROVANJE S NAMETOM
       Prema ugovoru o darovanju za slučaj smrti ispunjenje ugovora je odgođeno do smrti darovatelja.
       Neovisno o predmetu ugovora o darovanju za slučaj smrti (nekretnine, pokretnine ili prava), ovaj ugovor mora biti sastavljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) isprave.
       Kada je ugovorom o darovanju obdarenik preuzeo obvezu da nešto učini ili darovatelju ili trećoj osobi nešto da (namet), radi se o ugovoru o darovanju s nametom.
       Obdarenik se može osloboditi ispunjenja nameta, ako  darovatelju vrati dar, osim kad je namet ugovoren u javnom interesu.

2.4   NASLJEDNOPRAVNI UGOVORI
       Nasljednopravni ugovori su ugovori među živima koji imaju određene nasljednopravne učinke.
       Nasljednopravni ugovori su načelno zabranjeni.
       Zakon o nasljeđivanju uređuje:
-          ugovor o odricanju od nasljedstva (čl. 134. ZN) i
-    ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života (čl. 105. – 115. ZN).

UGOVOR O ODRICANJU OD NASLJEDSTVA KOJE NIJE OTVORENO
       Ugovor o odricanju od nasljedstva koje nije otvoreno može sklopiti potomak sa svojim pretkom, kao i  bračni drugovi kojim se potomak odnosno bračni odriče svog nasljedstva koje bi mu pripalo poslije smrti pretka odnosno bračnog druga.
       Odricanje od nasljedstva se odnosi na sadašnju i buduću imovinu pretka, odnosno bračnog druga.
       Pravni učinci ovog ugovora odnose se i na potomke osobe koja se odrekla nasljedstva.
        
       Ugovor o odricanju od nasljedstva mora biti sastavljen u pisanom obliku i ovjeren od suca nadležnog suda, ili sastavljen kao javnobilježnički akt, ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku. 

UGOVOR O USTUPU I RASPODJELI IMOVINE ZA ŽIVOTA
       Ugovorom o ustupu i raspodjeli imovine za života predak ustupa i raspodjeljuje imovinu koja mu pripada u vrijeme sklapanja ugovora svojim potomcima koji su ga po zakonu pozvani naslijediti, s tim da ugovorom može biti obuhvaćen i bračni drug ako on za to da suglasnost.
       Sklapanjem  ovog ugovora ne prestaje nasljedno pravo na neustupljenoj imovini potomcima/bračnom drugu kojima  je imovina ustupljena.
       Ustupljeni dijelovi imovine ne ulaze u ostavinu niti u obračun prilikom utvrđivanja njezine vrijednosti, niti ga potomci kao nužni nasljednici mogu pobijati zbog povrede nužnog dijela.

UGOVORNE STRANE UGOVORA O USTUPU I RASPODJELI IMOVINE ZA ŽIVOTA
       Ovim ugovorom imovinu može ustupiti samo predak odnosno bračni drug druge ugovorne strane.
       Ugovor o ustupu i raspodjeli imovine je valjan ako se s njime suglase sva ustupiteljeva djeca i posvojenici, a ako je neko od djece umrlo prije sklapanja ugovora, tada na njegovo mjesto stupaju njegovi potomci i daju suglasnost na raspodjelu.
       Za maloljetnog potomka ugovor sklapa kao zastupnik poseban skrbnik kojeg imenuje centar za socijalnu skrb.

BRAČNI DRUG USTUPITELJA
       Pri sklapanju ugovora o ustupu i raspodjeli imovine između pretka i njegovih potomaka bračni drug pretka  ne mora sudjelovati niti je potrebna njegova suglasnost za sklapanje ugovora.
       Ako bračni drug nije sudjelovao pri sklapanju ugovora ima pravo na nužni  dio iz ostavine pretka, a ako je sudjelovao to pravo nema.
       Ako ustupitelj u trenutku smrti nema imovine, ustupiteljevi potomci obvezni su vratiti dio ustupljene imovine radi namirenja nužnog dijela bračnog druga. 

PRETPOSTAVKE VALJANOSTI UGOVORA O USTUPU I RASPODJELI IMOVINE
       Za valjanost ugovora potrebna je suglasnost sve djece i drugih potomaka koji bi u trenutku otvaranja nasljedstva bili ustupiteljevi zakonski nasljednici.
       Potomak koji nije dao suglasnost za ustup i raspodjelu imovine prilikom sklapanja ugovora, može je dati naknadno u propisanom obliku za sastavljanje ugovora.
       Ako je neki od potomaka ustupitelja izostavljen iz ugovora niti je dao naknadnu suglasnost, taj se ugovor konvertira u ugovor o darovanju.
      Do konverzije ugovora u ugovor o darovanju neće doći ako je izostavljeni potomak umro prije ostavitelja ili se odrekao od nasljedstva nakon njegove smrti, ili bude isključen iz nasljedstva odnosno postane nedostojan za nasljeđivanje.

OBLIK UGOVORA O USTUPU I RASPODJELI
       Ugovor o odricanju od nasljedstva mora biti sastavljen u pisanom obliku i ovjeren od suca nadležnog suda, ili sastavljen kao javnobilježnički akt, ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku.
       Sudac odnosno javni bilježnik dužan je ugovaratelje upozoriti na pravne posljedice ugovora.

PRAVNI UČINCI UGOVORA O USTUPU I RASPODJELI IMOVINE
       Obveznopravni  učinak ugovora očituje se u obvezi ustupitelja da na potomke odnosno i bračnog druga prenese pravo vlasništva ili neko drugo pravo na ustupljenoj imovini.
       Ako je predmet ustupa nekretnina stjecatelj će pravo vlasništva steći upisom u zemljišnu knjigu.
       Nasljednopravni učinci ugovora odnose se na sastav ostavine i utvrđivanje zakonskog ili nužnog dijela.

ZADRŽAVANJE RAZNIH PRAVA U UGOVORU O USTUPU I RASPODIJELI IMOVINE
       U ugovoru o ustupu i raspodjeli ustupitelj može na ustupljenoj imovini u svoju korist i/ili korist druge osobe zadržati određena ograničena stvarna prava ili ugovoriti isplatu određene rente odnosno uzdržavanja.

OPOZIV UGOVORA O USTUPU I RASPODJELI IMOVINE
       Ustupitelj im pravo opozvati ugovor o ustupu i raspodjeli i od potomka ili bračnog druga zahtijevati vraćanje ustupljene imovine:                                                                                      
 -  ako nakon ispunjenja ugovora o ustupu i raspodjeli toliko osiromaši da više nema sredstava za svoje nužno uzdržavanje, a nema ni osobe koja ga je po zakonu dužna uzdržavati,
-          zbog grube nezahvalnosti potomka/bračnog druga,
-          ako potomak ili bračni drug ne daje njemu ili kome drugome uzdržavanje određeno ugovorom,                                                   - ako ne isplati ustupiteljeve dugove čija mu je isplata naložena ugovorom.

2.5  OPORUKA
       Oporuka je jednostrana, opoziva, u propisanom obliku osobno dana izjava posljednje volje, kojom neka osoba raspolaže svojom imovinom ili njezinim dijelom, za slučaj smrti.
       Oporuku može sastaviti samo fizička osoba starija od 16 godina, ako je sposobna za rasuđivanje.
       Oporuka može biti javna, privatna i oporuka sastavljena u izvanrednim okolnostima.

PRIVATNA OPORUKA
       Vlastoručna oporuka je ona koju je oporučitelj osobno ručno napisao i potpisao.
       Pisanu oporuku pred svjedocima je oporuka koju može sastaviti oporučitelj koji zna i može čitati i pisati u vrijeme sastavljanja oporuke.
       Pisana oporuka sastavlja se tako da je po kazivanju oporučitelja netko drugi napiše, a oporučitelj  je u istodobnoj nazočnosti dvojice svjedoka pročita i potpiše, što oni potvrđuju potpisom.

JAVNA OPORUKA
       Javnu oporuku  može napraviti svaki građanin, ali osobe koje ne znaju ili ne mogu čitati i pisati oporuku mogu napraviti samo u obliku javne oporuke.
       Na oporučiteljev zahtjev javnu oporuku ovlašteni su sastaviti sudac općinskog suda, sudski savjetnik u općinskom sudu ili javni bilježnik, a u inozemstvu konzularni, odnosno diplomatsko-konzularni predstavnik RH.
       Oporučitelju koji nije u stanju pročitati oporuku ovlaštena osoba će oporuku pročitati u nazočnosti dva svjedoka

OPORUKA  U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA
       Oporuka u izvanrednim okolnostima je samo usmena oporuka, koju oporučitelj može izjaviti u izvanrednim okolnostima zbog kojih nije u stanju oporučiti ni u jednom drugom valjanom obliku.
       Oporučitelj     može očitovati svoju posljednju volju usmeno pred dva punoljetna, poslovno sposobna, istodobno nazočna svjedoka.
       Usmena oporuka prestaje vrijediti kad protekne 30 dana od prestanka izvanrednih okolnosti u kojima je napravljena, osim ako je oporučitelj umro.

SADRŽAJ OPORUKE
       Ograničenje slobode raspolaganja radi zaštite interesa određenih članova obitelji oporučitelja propisano je odredbama ZN o nužnom nasljeđivanju.
       Oporučitelj može oporukom odrediti jednog ili više nasljednika na cijeloj ili razmjernom dijelu ostavine te odrediti zamjenika nasljedniku, ali samo za slučaj da određeni nasljednik umre prije oporučitelja, ili se odrekne nasljedstva ili da bude nedostojan naslijediti.
       Za određenu imovinu oporučitelj može odrediti zapisovnika, koji na temelju rješenja o nasljeđivanju može od nasljednika tražiti da mu predmet zapisa.

OPOZIV, NIŠTETNOST I POBOJNOST OPORUKE
       Oporuka se može opozvati u bilo kojem obliku u kojem se po zakonu može napraviti oporuka.
       Oporuka koju je  sastavio oporučitelj nesposoban za rasuđivanje ili mlađi od 16 godina je ništetna.
       Nedostatak propisanog oblika oporuke je razlog pobojnosti tj. tj. u sporu se predlaže poništenje oporuke.
       Nužni nasljednik ima pravo djelomično pobijati odnosno zahtijevati umanjenje oporučnog raspolaganja u mjeri koliko je povrijeđeno njegovo pravo na nužni dio.

HRVATSKI UPISNIK OPORUKA
       Hrvatska javnobilježnička komora vodi Hrvatski upisnik oporuka, koji je javni upisnik oporuka evidentiranih na zahtjev oporučitelja.
       Činjenica što oporuka nije upisana u upisnik bez utjecaja je na njezinu valjanost.


Hvala na pažnji i strpljenju